Rod Helichrisum ili smilje, kako se u narodu zove, obuhvata 600 vrsta, a najpoznatija je Helichrysum italicum koja takođe ima više varijeteta. Smilje je višegodišnja, zeljasta biljka, polužbun, sivkaste boje stabljike koja podstiče od obilja vunastih dlačica. U prirodnom staništu stabljika je visine oko 40 cm, dok u uslovima gajenja dostiže visinu i do 80 cm. Na vrhu stabljike se nalazi nekoliko cvjetnih, zbijenih, grozdastih glavica sa cvjetovima zlatnožute boje. Sve grane se završavaju cvastima. Gornji cvjetovi imaju kraće drške, a donji duže tako da su cvjetovi približno u istoj ravni. Cvjetovi nakon oplodnje brzo sazrijevaju, a cvjetna loža se otvara i prosipa sjeme. Sjeme je veoma sitno, izduženog oblika, tamne do crne boje i raznosi se vjetrom. Cvjeta od juna do septembra. Smilje u cvjetovima sadrži flavonoide, narinengin, helihrizin, apigenin. U ljekovite svrhe se koristi vršni dio biljke sa cvjetovima. Smilje veoma dobro djeluje na žuč i pankreas, odnosno pospješuje njihovo lučenje. Neki smatraju da je to najbolja biljka za jačanje funkcije jetre. Cvijet pored fitoncidnog djelovanja ima i umirujuće djelovanje. Često se koristi i kao dodatak drugim čajevima za popravljanje boje. Smilje je u kozmetičku upotrebu ušlo zahvaljujući svom opojnom slatkastom mirisu, koje ima sposobnost da potisne mirise svih drugih sastojaka. Eterično ulje smilja dobilo je reputaciju da ima moć da izbriše tragove vremena na licu, odnosno današnjim rječnikom – djeluje protiv bora, revitalizuje i regeneriše umornu i zrelu kožu izloženu spoljašnjim i unutrašnjim uticajima. Manje poznata karakteristika smilja je njegov nevjerovatan uticaj na hematome, ožiljke, strije, ali i razne upale na koži…
Veličanstveno smilje, biljka mladosti i dugovječnosti, ima svoje istaknuto mjesto zahvaljujući tradicionalnoj primijeni i svojim prirodnim moćima. Pripada porodici glavočika (Asteracea) koja obuhvata više od 20 000 vrsta koje su rasprostranjene širom svijeta i rodu Helichrysum koji obuhvata nekoliko stotina vrsta a u Mediteranskom području rod je zastupljen sa 25 autothonih vrsta, a nalazimo ih u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Francuskoj, Grčkoj, Hrvatskoj i Italiji. Ime roda podstiče od grčke riječi Helis – sunce i Chrisos – zlato (zlatno – žuta boja cvjetova). Geografski pojas na kome smilje uspijeva obuhvata pojas uz more Španije, Korziku, Južnu Italiju, cijelu Dalmaciju, Hercegovinu, Crnu Goru.
Smilje je biljka suvog i toplog podneblja. Primorsko smilje samoniklo raste u najtoplijim priobalnim terenima. Cijela biljka je otporna na niske temperature, a veoma dobro podnosi dugotrajne suše. To joj omogucava da uspijeva na terenima sa malo vlage, čak i u najljućem kršu.
Smilje se razmnožava na više načina: generativno – razmnožavanje sjemenom preko proizvodnje rasada i vegetativno – dijeljenjem starijih bokora, reznicama i ožiljenim izdancima.
Berba smilja se obavlja u punoj tehnološkoj zrelosti, a to je faza kada je najveći broj biljaka u cvijetu. Žetva se obavlja odsijecanjem cvasti iznad prvih listova. Smilje za destilaciju eteričnog ulja se siječe na dužinu od oko 15 cm iznad zemlje. Za proizvodnju cvjeta žetvu treba obaviti kada je jedna trećina cvjetova otvorena i tada je zlatnožuta boja najintezivnija. U tom periodu ubrani cvjetovi imaju 65 % vlage.
Kao i sve biljke sa etarskim uljem i smilje treba sušiti na temperaturi od 40-450 C u sušarama ili prirodnim putem u zasštićenom i promajnom prostoru.
Etarsko ulje se dobija destilacijom pomoću vodene pare. Procenat ulja zavisi od sastava zemljišta, podneblja, broja sunčanih dana, momenta žetve. Smilje treba destilisati u što kraćem roku nakon branja. Očekivani prinos etarskog ulja varira od 8 do 12 kg/ha.
Kreme proizvedene sa etarskim uljem od smilja ne samo da odlično hrane suvu i zrelu kožu već joj vraćaju potrebnu vlažnost kako bi koža postala svježa, glatka i meka. Osim toga, one revitalizuju, štite i podmlađuju. Bogate su antioksidansima koji štite od slobodnih radikala na način da sprečavju prerano starenje.
Tokom istraživačkog rada na realizaciji projekta uvođenja u organsku proizvodnju sadnica smilja, za koji je Ljekobilje osvojilo prvu nagradu na takmičenju za najbolju tehnološku inovaciju, pokazalo se da Ljubinje odnosno Hercegovina imaju bolje klimatske i pedološke uslove za uzgoj smilja od evropski poznate Provanse ili Korzike u Francuskoj. Ovom inovacijom usvojena je nova tehnologija sa ciljem zasnivanja što većeg broja plantažnih zasada, čime bi se obezbijedila veća količina sirovine i nadoknadio prirodni deficit, odnosno obezbijedio kvantitet, kvalitet i kontinuitet, što je osnov svake proizvodnje.
Pogledajte ostale blogove:
- 10 koraka za prirodnu njegu zdrave, lijepe i bujne kose
Svako od nas želi zdravu, lepu i bujnu kosu koja nam daje osećaj samopouzdanja. Srećom, postoji nekoliko jednostavnih savjeta i - Izvrsni dodatak vašoj rutini njege kože: Upotreba hidrolata za njegu lica
Hidrolati su postali popularni u svijetu kozmetike kao prirodni i učinkoviti način za njegu kože. Hidrolat je nusproizvod destilacije biljaka - SMILJE (Helichrysum Italicum)
Rod Helichrisum ili smilje, kako se u narodu zove, obuhvata 600 vrsta, a najpoznatija je Helichrysum italicum koja takođe ima - LAVANDA (Lavandula Officinalis)
Lavanda je aromatična biljka iz porodice Lamiaceae koja se koristi u narodnoj medicini, kozmetičkoj i prehrambenoj industriji. Upotreba lavande datira